Pri odabiru mjesta kojem će posvetiti par dana ili sati svojeg uurbanog ivota zasigurno ulogu imaju mnoge okolnosti: preporuka prijatelja, ponuda organiziranog izleta, riječi ili slike prenesene medijima, ili pak povratak po drugi, treći ili tko zna koji put ponovno doivjeti nezaboravljeno iskustvo.
OSNOVNI PODACI:
Godina osnivanja |
1949. |
Povrina parka | 29.685,15 hektara |
Osnovne značajke parka | brdsko-planinski kraj, geoloke i hidroloke osobitosti, krki fenomeni, umske zajednice |
Broj posjetitelja | 946.825 (2008. godine) |
Broj naselja | 19 |
Najvia kota | 1279 mnm (Seliki vrh) |
Najnia kota | 367 mnm (Koranski most) |
Najveća dubina jezera | 47m (Kozjak) |
Broj vedrih dana | 55 |
upanija | Ličko-senjska (90,7%) i Karlovačka (9,3%) |
Sjedite uprave | HR-53231 PLITVIČKA JEZERA |
RADNO VRIJEME PARKA:
- Zimsko razdoblje 9 16 sati
- Proljetno i jesensko razdoblje 8 18 sati
- Ljetno razdoblje 7 – 20 sati
- Ured za rezervacije radi od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati
UDALJENOST OD VEĆIH GRADOVA:
- Plitvička jezera - Zagreb 140 km
- Plitvička jezera – Split 219 km (preko Knina)
- Plitvička jezera – Osijek 432 km
- Plitvička jezera – Rijeka 168 km (preko Senja)
MOGUĆE AKTIVNOSTI U PARKU:
pjeačenje, planinarenje, vonja električnim brodom i vlakom, fotografiranje, vonja biciklom, skijanje, veslanje.
Najistaknutiji i najposjećeniji među osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj – Plitvička jezera, je jedina prirodna, u drutvu kulturnih vrijednosti, u Hrvatskoj uvrtena u Popis svjetske batine (UNESCO) i to jo 1979. godine, među prvima u svijetu.
Prema IUCN-u, koji definira osam kategorija zatite prirodnih područja, Plitvička jezera pripadaju drugoj kategoriji nacionalni park, koja označava zatićeno područje pod upravom, poglavito radi zatite ekosustava i rekreacije.
Prve kartografske zapise Plitvičkih jezera nalazimo jo na crteima iz 17.stoljeća, a tekstualno se spominju u zapisima iz druge polovice 18.stoljeća. Naziv Plitvice u literaturu prvi puta je unesen daleke 1777. godine.
Već devedesetih godina 19. stoljeća javljaju se prve organizirane inicijative za proglaenje Plitvičkih jezera zatićenim područjem.
Tridesetih godina 20. stoljeća akademik Ivo Pevalek prvi put znanstveno je obrazloio razloge za zatitu Plitvičkih jezera. Proučavajući rast mahovina i algi zaključio je da je postanak i rast sedre, koja sudjeluje u izgradnji geomorfolokih oblika Plitvičkih jezera, najvaniji i najosjetljiviji biogeni proces koji je sutina Plitvičkih jezera. Ove znanstvene spoznaje i nastojanja akademika Ive Paveleka dovela su i do povijesnog datuma 8.travnja 1949. kada su Plitvička jezera proglaena prvim hrvatskim nacionalnim parkom.
Jo i prije, a posebno nakon dobivanja slubenog statusa zatite, ovo je područje bilo predmetom mnogih znanstvenih i stručnih istraivanja. Tako je skupljeno mnogo spoznaja o prirodnim vrijednostima Nacionalnog parka Plitvička jezera, koje nisu samo sedrotvorni slapovi i svjetski poznatih esnćst kaskadnih jezera. Ovom prilikom upoznajemo čitatelja sa bogatstvom geomorfolokih oblika, stanita uma i travnjaka, flore i faune, te kulturne batine i konačno turističke ponude najvećeg i najstarijeg hrvatskog nacionalnog Parka.
Izvor np-plitvicka-jezera.hr/